Made in Europe: obična naljepnica ili pravi štit pred Kinom?

Europski autodobavljači traže prag od 70 % lokalnog sadržaja, proizvođači upozoravaju na prestroga pravila.

Dodajte SpeedMe u preferirane Google izvore

U Europi se rasplamsava nova rasprava o zaštiti automobilske industrije. Ovoga puta nije riječ ni o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem ni o carinama, već o tome što se uopće smije zvati automobilom Made in Europe. Europska komisija u ožujku je predložila pravila Local Content u okviru Industrial Accelerator Act.

Ideja je jasna: ako Europa želi zadržati tvornice, dobavljače i radna mjesta, nije dovoljno samo sastavljati automobile na vlastitom teritoriju. Značajan dio vrijednosti mora nastajati unutar regije, a ne stizati u obliku gotovih modula iz Kine ili drugih zemalja. Europska udruga autodobavljača CLEPA smatra da je nacrt preslab.

Udruga upozorava: ako se ključne rupe ne zatvore, oznaka Made in Europe riskira ostati više simbol nego stvarni instrument industrijske politike. CLEPA traži jasan prag: automobil treba smatrati europskim samo ako najmanje 70 % dodane vrijednosti nastaje u Europi.

Dobavljači ne očekuju oštar rast cijena zbog takvih zahtjeva «u ovoj fazi». Njihova glavna briga je druga — gubitak lanaca opskrbe. Prema procjeni CLEPA-e, ugroženo bi moglo biti do 350 000 radnih mjesta, osobito pred kineskim konkurentima koji brzo povećavaju tehnologiju, opseg i prisutnost u Europi. Proizvođači automobila ipak na to gledaju opreznije.

Udruga ACEA podržava ideju snažne europske industrije, ali upozorava na prekrute propise. Glavna direktorica ACEA-e Sigrid de Vries smatra da se problem konkurentnosti ne može riješiti samo zahtjevima Made in Europe. Glavne prepreke za europsku automobilsku industriju ostaju birokracija, skupa energija i teška regulativa.

Njemački koncerni imaju još jedan razlog za oprez: Kina im i dalje predstavlja golemo tržište i izvor prihoda u milijardama. Prejak protekcionizam mogao bi naštetiti odnosima o kojima i sami i dalje snažno ovise. Tako nastaje sukob unutar jedne te iste industrije.

Dobavljači žele čvrstu zaštitu jer su prvi koji osjećaju pritisak kineskih komponenti. Proizvođači strahuju da će nove barijere poskupjeti automobile i otežati njihovo globalno poslovanje. Kupac će u konačnici gledati najjednostavniju stvar: hoće li europski automobil postati dostupniji i bolji — ili će samo dobiti još jednu skupu naljepnicu na karoseriji.

Ranije je preneseno da Europa produljuje život benzinu, no da će električni automobili 2026. svejedno odskočiti.

A. Krivonosov