Kratke vožnje automobilom: uticaj na motorno ulje, akumulator, DPF i izduvni sistem

© A. Krivonosov

Kratke vožnje djeluju kao blag režim za automobil: prelazi malo kilometara, motor radi kratko, a ukupna kilometraža raste sporo. U praksi stalno ponavljanje ruta od samo nekoliko kilometara može tehniku izložiti težim uslovima nego mirna vožnja od nekoliko desetina ili stotina kilometara.

Automehaničar Alexey Stepantsov objašnjava da problem nije toliko u udaljenosti koliko u tome što automobil iznova radi poslije hladnog pokretanja i nema dovoljno vremena da potpuno dostigne radnu temperaturu. Posljedice su naročito izražene zimi.

Neki proizvođači to izričito uzimaju u obzir u planovima održavanja. Na primjer, priručnici za određene modele Kia i Hyundai redovne vožnje kraće od 8 km pri normalnoj temperaturi i 16 km pri mrazu svrstavaju u teške uslove eksploatacije. Slične napomene pojavljuju se i u dokumentaciji Mazde i Toyote.

Motor veliki dio vremena ostaje hladan

Poslije pokretanja temperatura motora, motornog ulja i izduvnog sistema znatno je niža od radne. Ulje je viskoznije, a djelovi pogonskog sklopa tek počinju da dostižu normalni temperaturni režim.

Proizvođači maziva ističu da su hladno pokretanje i zagrijavanje među najzahtjevnijim fazama rada motora. To ne znači da svako pokretanje uzrokuje ozbiljnu štetu: savremeni motori i ulja projektovani su za takve uslove. Razlika nastaje kada se isti ciklus stalno ponavlja.

Ako automobil poslije jednog hladnog pokretanja pređe 100 km, nepovoljna faza zagrijavanja zauzima samo mali dio puta. Kod pet odvojenih vožnji od po 3 km automobil gotovo cijelo vrijeme može raditi upravo tokom zagrijavanja.

U motornom ulju može da se nakuplja voda

Tokom rada motora nastaje vodena para. Dio vlage zajedno sa produktima sagorijevanja može dospjeti u kućište radilice. Poslije potpunog zagrijavanja veliki dio vode ispari i odvodi se kroz sistem ventilacije kućišta radilice. Ako se motor ugasi samo nekoliko minuta poslije pokretanja, za to možda neće biti dovoljno vremena.

SAE istraživanja hladnog pokretanja i kratkih vožnji pokazala su nakupljanje vode, goriva i drugih nečistoća u motornom ulju. AAA takođe navodi da je problem posebno izražen pri kratkoj vožnji po hladnom vremenu.

Jedan vidljiv znak može biti svijetla emulzija ispod čepa za dolivanje ulja. Sama po sebi ipak ne dokazuje ozbiljan kvar, jer se sličan simptom može pojaviti i iz drugih razloga.

Gorivo može razrijediti ulje

Kod hladnog motora stvaranje smješe i sagorijevanje razlikuju se od uslova poslije zagrijavanja. Istraživanja benzinskih motora s direktnim ubrizgavanjem pokazuju da se tokom hladnog pokretanja i zagrijavanja dio goriva može taložiti na zidovima cilindara, proći u kućište radilice i pomiješati s uljem.

Ta pojava naziva se razrjeđivanjem ulja gorivom. Ako postane značajna, viskoznost maziva opada, a njegova sposobnost stvaranja stabilnog uljnog filma slabi.

„Tokom duže vožnje i potpunog zagrijavanja dio isparljivih sastojaka može da ispari. Kod redovnih ruta od samo nekoliko kilometara uslovi za to nastaju mnogo rjeđe“, kaže Stepantsov.

Zato mala godišnja kilometraža sama po sebi ne znači lake uslove rada motora. Automobil koji ujutro pređe 3 km, a uveče još 3 km, može biti izložen težim uslovima od vozila s mnogo većom kilometražom na autoputu.

Ulje ne stari samo zbog kilometara

Česta greška je gledati isključivo brojač kilometara. Motorno ulje se postepeno zagađuje produktima sagorijevanja, vlagom, gorivom i drugim primjesama. Shell među uslovima koji mogu dodatno opteretiti ulje navodi kratke vožnje i čest stop-start režim.

Zato proizvođači servisne intervale određuju i prema kilometraži i prema vremenu. U teškim uslovima mogu biti propisane i češće zamjene ulja i filtera.

Tačan interval zavisi od modela, motora i tržišta, pa treba pratiti priručnik konkretnog automobila.

Akumulator možda nema vremena da povrati izgubljeni naboj

Još jedan osjetljiv sistem je klasični 12-voltni starterski akumulator. Pokretanje motora zahtijeva veliku struju. Poslije toga alternator mora nadoknaditi potrošenu energiju, dok automobil istovremeno napaja svjetla, klimatizaciju, multimediju i druge sisteme. Zimi opterećenje dodatno raste zbog grijanja stakala, sjedišta, retrovizora i volana.

Bosch i VARTA navode da kod stalnih kratkih vožnji količina energije koju akumulator dobije od alternatora može biti manja od potrošene. Automobil se tako može koristiti svakog dana dok nivo napunjenosti akumulatora postepeno pada.

Dugotrajno držanje olovno-kiselinskog akumulatora u nedovoljno napunjenom stanju može podstaći sulfatizaciju ploča i smanjiti njegovu sposobnost pokretanja motora.

Zato automobil koji se redovno vozi, ali jednog jutra ne može da se pokrene zbog praznog akumulatora, može upravo trpjeti posljedice kratkih ruta.

Izduvni sistem nema vremena da se osuši

Sagorijevanjem goriva nastaje vodena para. Na hladnim zidovima izduvnog sistema pretvara se u kondenzat. Tokom duže vožnje cijevi i prigušivač dovoljno se zagriju da veliki dio vode ispari. Ako se motor ugasi ubrzo poslije pokretanja, vlaga može ostati unutra.

Proizvođač izduvnih komponenti Walker povezuje stalne kratke vožnje, naročito zimi, s bržom unutrašnjom korozijom prigušivača i cijevi.

Zbog toga se izduvni sistem gradskog automobila s malom kilometražom ponekad može istrošiti brže nego na vozilu koje se redovno vozi autoputem.

Dizelski motori imaju dodatni problem s DPF-om

Savremeni dizelski automobili s filterom čestica posebno su osjetljivi na kratke vožnje. DPF postepeno skuplja čađ i povremeno mora da se očisti regeneracijom. Za taj proces potrebni su odgovarajuća temperatura i dovoljno dug rad motora.

„Ako automobil stalno vozi kratke udaljenosti, regeneracija možda neće ni početi ili će se redovno prekidati gašenjem motora“, podsjeća Stepantsov.

Volkswagen izričito upozorava da česte kratke vožnje mogu ometati normalno čišćenje filtera čestica. Ford takođe navodi kratke rute i česta pokretanja motora među uslovima u kojima DPF-u može biti potrebna dodatna prilika da završi regeneraciju.

Preporuke za brzinu, obrtaje i trajanje vožnje razlikuju se među modelima. Ne postoji univerzalni način „čišćenja vožnjom“ DPF-a za sve dizelske automobile; treba pratiti uputstva proizvođača.

I katalizator slabije radi na kratkoj vožnji

Poslije pokretanja benzinskog motora katalizator je još hladan i ne može odmah raditi s najvećom efikasnošću. EPA navodi da je hladna faza jedna od najnepovoljnijih s aspekta emisija. Nakon postizanja radne temperature efikasnost prečišćavanja znatno raste.

Ako cijela vožnja traje samo nekoliko minuta, veliki dio puta odvija se dok se motor i katalizator još zagrijavaju. To je prije pitanje potrošnje goriva i emisija nego direktnog oštećenja katalizatora, ali dobro pokazuje koliko se kratka vožnja razlikuje od duže.

Zimi se problemi pojačavaju

Niska temperatura istovremeno pogoršava više uslova. Motornom ulju treba više vremena za zagrijavanje, pokretanje traži više energije, akumulator manje efikasno daje struju, a vozač koristi snažne električne grijače.

Hladan motor takođe troši više goriva. Laboratorijski podaci američkog Ministarstva energetike pokazuju da pri oko −7 °C gradska efikasnost potrošnje konvencionalnog benzinskog automobila može biti približno 15 % lošija nego pri +25 °C.

To ne znači da svaka kratka zimska vožnja automatski povećava potrošnju tačno za taj procenat. Na ruti od nekoliko kilometara automobil ipak veći dio vremena provodi u najmanje efikasnoj fazi rada.

Nije svaka vožnja od 3 km jednako zahtjevna

Važna je i temperatura automobila prije polaska. Ako se vozilo preko noći potpuno ohladi, pređe 3 km i zatim stoji nekoliko sati, sljedeće pokretanje ponovo će biti hladno.

„Sasvim je drugačija situacija ako poslije sat vremena vožnje vozač stane deset minuta kod prodavnice, a zatim pređe još nekoliko kilometara“, smatra Stepantsov.

Motor, ulje i izduvni sistem ostaju topli, pa su uslovi rada znatno blaži. Dakle, nije važna samo dužina rute nego i broj potpunih ciklusa hladnog pokretanja.

Šta je s hibridima i električnim automobilima?

Kod klasičnih hibrida i plug-in hibrida dio navedenih problema ostaje jer i dalje imaju motor s unutrašnjim sagorijevanjem.

Istraživanja hibridnih pogona pri niskim temperaturama takođe su zabilježila nakupljanje vode i razrjeđivanje ulja gorivom tokom kratkih ciklusa rada motora s unutrašnjim sagorijevanjem.

Potpuno električni automobili nemaju te posebne probleme: nemaju motorno ulje motora s unutrašnjim sagorijevanjem, izduvni sistem, DPF ni hladno pokretanje takvog motora.

Ipak, kratke zimske vožnje mogu smanjiti energetsku efikasnost električnog automobila jer se primjetan dio energije baterije troši na zagrijavanje kabine i same baterije.

Zašto mirna duga vožnja može biti lakša za automobil

Tokom duže vožnje automobil ima vremena da potpuno dostigne radni režim. Temperatura ulja se stabilizuje, vlaga se efikasnije uklanja, akumulator ima više vremena za punjenje, a izduvni sistem se zagrijava i oslobađa kondenzata.

Kod dizela se dodatno stvaraju povoljniji uslovi za regeneraciju filtera čestica.

Ni duga vožnja nije uvijek blag režim. Dugotrajna vožnja najvećom brzinom, vuča teške prikolice, planinski putevi i velika vrućina takođe se kod mnogih proizvođača smatraju teškim uslovima eksploatacije.

Ovdje se konkretno upoređuju redovne kratke vožnje započete s hladnim automobilom i mirna, neprekidna duža vožnja.

Šta vlasnik može da uradi

Ako automobil gotovo uvijek prelazi samo nekoliko kilometara odjednom, prvo treba provjeriti smatra li proizvođač takav način korišćenja teškim uslovima. U tom slučaju servis može biti potreban češće nego prema uobičajenom rasporedu.

Stepantsov takođe preporučuje praćenje stanja akumulatora, naročito zimi, da se zamjena ulja ne odlaže samo zbog male kilometraže i da se automobil povremeno vozi dovoljno dugo da potpuno dostigne radnu temperaturu.

Savremeni motor uglavnom nije potrebno dugo zagrijavati u praznom hodu. Poslije kratkog čekanja može se krenuti lagano, uz izbjegavanje visokih obrtaja i velikog opterećenja dok se pogonski sklop ne zagrije.

Glavni zaključak je jednostavan: nije važna samo ukupna kilometraža. 5000 km skupljenih svakodnevnim hladnim vožnjama od nekoliko kilometara može predstavljati znatno teži režim od mnogo veće kilometraže na autoputu. Zato brojni proizvođači kratke vožnje zvanično svrstavaju među teške uslove eksploatacije.